Estonija izrazila teritorijalne pretenzije prema Rusiji

Predsedavajući estonskog parlamenta Hen Piluas izjavio je da je Tartuski mirovni sporazum, koji je ova država zaključila sa Sovjetskom Rusijom 1920. godine, još uvek na snazi, uključujući i po pitanju granica između država, navodi se u novogodišnjoj čestitki političara objavljenoj na sajtu parlamenta.
Sputnik

Piluas je podsetio da se 2. februara navršava sto godina od potpisivanja mirovnog sporazuma iz Tartusa, nakon čega je „uspostavljena rusko-estonska granica“. Prema njegovim rečima, Estonija je nakon obnove nezavisnosti priznata kao naslednica države formirane 1918. godine „u svim manifestacijama, uključujući državnu granicu“.

„Tartuski mirovni sporazum na snazi je i danas i nalazi se u registru aktuelnih međunarodnih ugovora UN“, rekao je Piluas.

Ovo nije prva takva izjava estonskog političara. U novembru prošle godine Piluas je tražio da Moskva „vrati aneksirane teritorije“ ovoj baltičkoj republici. Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov, komentarišući reči predsedavajućeg estonskog parlamenta, rekao je da takve izjave Kremlj smatra neprihvatljivim.

Estonija diže napetost između Rusije i Zapada, a Moskva poručuje: Manite se glupiranja sa istorijom

Prema Tartuskom sporazumu, koji su Sovjetska Rusija i Estonija potpisale 1920. godine, deo Lenjingradske i Pskovske oblasti dodeljen je ovoj baltičkoj zemlji. Ove teritorije vraćene su RSFSR 1944. godine.

Moskva Tartuski sporazum smatra istorijskim dokumentom koji nema pravnu snagu. Talin tvrdi da sporazum i dalje važi. Pozivanje na sporazum stavljeno je u preambulu zakona o ratifikaciji rusko-estonskog dogovora o granici. Moskva je to ocenila kao mogućnost da joj se ubuduće izražavaju teritorijalne pretenzije i povukla svoj potpis na dogovoru o granici.

Komentar