On je objasnio da je tužilaštvo sprovelo pravnu analizu zakona Magnitskog i otkrilo da je jedna od odredbi ovog dokumenta predviđala finansiranje „fonda za suzbijanje uticaja Rusije“. Tokom 2018. i 2019. godine planirano je da mu se prebaci 250 miliona dolara „za korišćenje sajber-napada u zemljama NATO i EU“.
„To jest, još 2017. godine, koristeći Zakon Magnitskog, Sjedinjene Američke Države predvidele su da će planirati da podrže medije i nevladine organizacije, kako bi učestvovale u mešanju“, naglasio je Zavalunov.
Zakon Magnitskog
Zaposleni u krupnom investicionom fondu „Ermitidž kepital menadžment“ Sergej Magnitski, koga su ruske vlasti optužile za utaju poreza, umro je u zatvoru u novembru 2009. godine, nakon skoro godinu dana u zatvoru. Njegova smrt imala je širok javni odjek i u Rusiji i u inostranstvu. Sjedinjene Američke Države su u decembru 2012. godine usvojile „Zakon Magnitskog“ o sankcijama protiv Rusa, koji su, prema mišljenju američkih vlasti, uključeni u kršenje ljudskih prava. Ruske vlasti su više puta izjavljivale da „slučaj Magnitski“ ne treba politizovati. Nakon toga je „slučaj Magnitski“ dobio status globalnog zakona, a prema mišljenju SAD — sankcije na osnovu njega ne treba ograničiti na građane Rusije, već ih treba primenjivati i na sve zemlje čiji građani narušavaju ljudska prava.
Prema nalazima Istražnog komiteta Rusije objavljenog 2011. godine, 37-godišnji Magnitski umro je od akutne srčane insuficijencije, otoka mozga i pluća uzrokovanog komplikacijom njegova dva hronična oboljenja: kardiomiopatije zbog dijabetesa i hepatitisa.