Prema poslednjem izvještaju, do prije petnaestak dana na aerodromu je pronađeno i uništeno najmanje 28 takvih bombi i ostataka minsko-eksplozivnih sredstava.
Naprave su pronađene kod vatrogasne zgrade i piste, odnosno polijetno-slijetne staze na civilnom aerodromu. Prava je sreća da do danas niko nije stradao, ako se zna da su radnici Aerodroma Crne Gore održavali zelene površine oko rulne staze, piše „Dan“.
Eksperti iz inostranstva uključeni su u otkrivanje i deminiranje zaostalih kasetnih bombi. Deminiranje obavljaju ujutru rano ili kada nema letova. Strani eksperti češljaju svaki pedalj oko piste i detektorom pronalaze bombe. Kada pronađu kasetnu bombu, obilježe je, na to mjesto se stave gume i pijesak, a potom se aktiviraju, kada dolazi do kontrolisanih eksplozija.
Strahuje se da se na pomenutom području i dalje nalazi na desetine kasetnih bombi kojima je aerodrom zasut tokom NATO agresije 1999. godine.
Vlada Crne Gore je bila upoznata da je na aerodromu u Podgorici i bližoj okolini veliki broj zaostalih kasetnih bombi, iako su vojska i policija u ranijem periodu vršile takozvano vojno razminiranje.
Zbog toga je prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova sa Norveškom narodnom pomoći (NPA) potpisalo Memorandum koji se odnosi na program „Oslobađanje zemljišta u području koje je kontaminirano ostacima kasetne municije u Crnoj Gori“.
U tom memorandumu precizirano je da se radi o takozvanom humanitarnom deminiranju i čišćenju ostataka kasetne municije na teritoriji Golubovaca, Tuzi i Rožaja. Norveška je za taj posao izdvojila više od milion evra.
Zona Golubovaca i Tuzi, koja je bila na udaru, dosad nije humanitarno razminirana, jer nije bilo novčanih sredstava. Aerodrom Podgorica bio je među prvim metama bombardovanja.