Guverner Radoje Žugić tvrdi da je u Crnoj Gori na sceni poboljšanje svih parametara bankarskog poslovanja, te da će bankarski sistem nakon ove odluke imati veći nivo otpornosti i sigurnosti, dok analitičari smatraju upravo suprotno — da je Crna Gora na pragu ozbiljne bankarske krize, koja bi potencijalno mogla ugroziti i javne finansije.
Naime, uvođenje stečaja u „Atlas banci“ u petak po svoj prilici donosi mnogo problema i neizvjesnosti, ali i još više neodgovorenih pitanja. Prva žrtva su svakako 198 radnika „Atlas banke“ koji su samim činom uvođenja stečaja po automatizmu ostali bez posla, dok im zakon ne garantuje nikakva prava.
Druga žrtva ovog poteza CBCG je državni Fond za zaštitu depozita koji na računima ukupno ima 108 miliona evra, a koji će u narednim danima biti obavezan da isplati ukupno 89 miliona evra garantovanih depozita klijentima „Atlas banke“. Treba li reći da će nakon ovih isplata Crna Gora i faktički ostati bez sredstava u državnom fondu za depozite?
Treća žrtva potencijalno bi mogla biti stabilnost ukupnog bankarskog sistema Crne Gore, ali i održivost javnih finansija, jer je „Atlas grupa“ odmah u petak po objavi uvođenja stečaja najavila tužbu u Vašingtonu sa odštetnim zahtjevom prema državi Crnoj Gori od 500 miliona evra. Iz „Atlas grupe“ tvrde da su od uvođenja privremene uprave u „Atlas banci“ iz CBCG kontinuirano „postupali po nečijem nalogu“, a sve kako bi ta banka otišla u stečaj, sa ciljem da se određeni interesni krugovi domognu značajne imovine „Atlas banke“ koja se odnosi na likvidna sredstva od preko 70 miliona evra, ali i kako bi druge banke preuzele njene unosne operacije, prije svega u domenu „e-komerca“.
Nezavisni poslanik i ekspert za finansije Aleksandar Damjanović u razgovoru za Sputnjik ocjenjuje da odlazak neke banke u stečaj nikada nije dobra vijest, a naročito ako se radi o stečaju srednje banke po veličini u bankarskom sistemu Crne Gore. On naglašava da je ovo drugi bankarski stečaj u Crnoj Gori za svega nekoliko mjeseci, što bi, kako smatra, moglo da ima ozbiljne i višestruke posljedice.
„Jedna od reperkusija stečaja jeste što su svi krediti već dospjeli za dužnike banaka vezano za reprograme, razne kreditne aranžmane itd, a što će da košta — a ne radi se o malim sredstvima. Drugi problem jeste problem zaposlenih u ’Atlas banci‘, ali i u firmama koje zavise od ’Atlas banke‘ imajući u vidu da je stotinak miliona depozita od javnog sektora, državnih organa, opština, do privatnih depozita i depozita privatnih kompanija, lica i građana već otišlo u nepovrat“, napominje Damjanović.
Treći segment ove priče, po mišljenju našeg sagovornika, jeste ono što predstavlja širi uticaj stečaja „Atlas banke“ na kompletan bankarski i finansijski sistem ne samo u Crnoj Gori, nego i šire. To bi, kako upozorava, značilo da će buduće zaduživanje Crne Gore na međunarodnom tržištu kapitala biti znatno skuplje nego do sada.
„Nakon ovih događaja kreditni rejting Crne Gore teško da može da se zadrži na istom nivou, odnosno, može da bude samo manji. To znači da će svi budući aranžmani crnogorske države biti otežani u smislu finansijske podrške, od koje faktički naš sistem već godinama i zavisi.“
„Sam aranžman koji je tekućeg karaktera, sa Svjetskom bankom vezan za mogućnost zajmova za podršku budžetu, takođe je doveden u pitanje. Naravno, tu je i segment koji se tiče legitimnih prava ’Atlas grupe‘ i najvećih akcionara ’Atlas banke‘ da štite svoje interese, što će takođe biti opterećenje u narednom periodu i za finansijski, ali i kompletan politički sistem u Crnoj Gori. On će imati svoje reperkusije, bez obzira kakav bude ishod najavljene tužbe ’Atlas grupe‘ u Vašingtonu“, dodaje Damjanović.
Ono što bi u pogledu međunarodne tužbe po Crnu Goru moglo biti naročito sporno, prema Damjanovićevom mišljenju, jeste način kako je privremena uprava Centralne banke u protekla četiri mjeseca vršila svoje dužnosti u „Atlas banci“, odnosno, da li je sve bilo shodno zakonu i u saglasnosti sa zakonskim normama.
„Tako da treba preispitati rad privremene uprave, ali i rad CBCG ne samo poslednja četiri mjeseca, već i od 2014, kada je Centralna banka svojim nečinjenjem dovela ’Atlas banku‘ u stanje da imaju probleme, a onda svojim činjenjem u periodu dokapitalizacije otežala iole ozbiljan pokušaj dokapitalizacije te banke. Mislim da bi tužilaštvo, prije svega Vrhovno tužilaštvo, specijalni istražni tim, ako zatreba i uz pomoć međunarodnih stručnih timova, trebalo da preispita rad i privremene uprave i Centralne banke, a naročito u kontekstu tvrdnji da je bilo značajnog odliva depozita i indicija da su se u međuvremenu otvarali novi računi u toj banci i dijeljeni depoziti kako bi pojedincima sa privilegijama bili dostupni za naplatu“, kaže Damjanović.
Na kraju razgovora za Sputnjik naš sagovornik zaključuje da je u slučaju stečaja „Atlas banke“ posrijedi „ogroman broj loših vijesti, te da je iluzorno komentarisati tvrdnje koje se mogu čuti sa odgovornih mjesta iz finansijskog sistema, da će stečaj ove banke u stvari stabilizovati finansijski sistem i biti pozitivan“. „To nisu ni ozbiljne tvrdnje, a nisu ni tvrdnje koje imaju utemeljenje u zdravoj logici“, jasan je Damjanović.