Japan preispituje strategiju pregovora o Kurilima

Japan namerava da preispita strategiju kada je reč o pregovorima sa Rusijom po pitanju Kurilskih ostrva, budući da proces sklapanja mirovnog sporazuma, koji ne postoji između te dve zemlje još od Drugog svetskog rata, može potrajati poprilično dugo, pišu japanski mediji pozivajući se na izjave tamošnjih neimenovanih visokih zvaničnika.
Sputnik

Agencija Džidži prenosi da japanski premijer Šinzo Abe planirao je da postigne okvirni dogovor o mirovnom sporazumu na sastanku sa Vladimirom Putinom krajem juna na forumu G20 u Osaki.  

Japanski premijer odbio da odgovori na pitanje o južnim Kurilima

Međutim, prema agenciji, sada je japanski političar shvatio da to nije izvodljivo. Do ovog zaključka doveo ga je sastanak od 22. januara sa Putinom, koji nije pokazao nikakav značajan napredak po pitanju mirovnog sporazuma.

Prema rečima visokog zvaničnika, „u principu je nemoguće da se do nečega dođe za nekoliko meseci pregovora koji se nisu pomerali dugi niz godina“.

Prema navodima agencije, o promeni strategije govori i Abeova izjava na parlamentarnoj raspravi ove nedelje, kada je rekao da rokove pregovora neće ograničavati na ovu godinu. Takođe se napominje da je Tokio već počeo da sumnja da li premijer može da reši ovo pitanje u okviru svog mandata do septembra 2021. godine.

U njegovom okruženju već se raspravlja o tome da je „potrebno razmisliti kako da se ovo pitanje prenese sledećoj administraciji ukoliko se pregovori otegnu“, saopštava Džidži.

Stučnjaci se slažu da se situacija može rešiti samo dok je Abe na mestu premijera.

Japan popušta: Kurili više nisu „nezakonito okupirana“ teritorija

Osim toga, uzima se u obzir i činjenica da se u Rusiji pojačalo raspoloženje protiv predaje ostrva. 

Odnosi Rusije i Japana godinama su u senci odsustva mirovnog sporazuma. Japan pretenduje na ostrva Kunašir, Šikotan, Iturup i Habomaj, pozivajući se na bilateralni Traktat o trgovini i granicama iz 1855. godine. Tokio je vraćanje tih ostrva postavio kao uslov za zaključivanje mirovnog sporazuma s Ruskom Federacijom, koji nakon Drugog svetskog rata nije bio potpisan. SSSR i Japan su 1956. godine potpisali zajedničku deklaraciju. Sovjetski Savez se nadao da će ova deklaracija okončati spor, ali je Japan smatrao da je dokument samo deo rešenja problema, ne odustajući od pretenzija na sva ostrva. Kasniji pregovori nisu ničim rezultirali i mirovni sporazum nakon Drugog svetskog rata nikada nije ni potpisan.

Stav Moskve zasniva se na tome da su južni Kurili ušli u sastav Sovjetskog Saveza nakon Drugog svetskog rata i da ruski suverenitet nad njima, koji ima odgovarajuće međunarodno-pravno utemeljenje, nije upitan.

Ostrva nesporazuma. Kurili između Rusije i Japana

U Singapuru je u novembru 2018. održan sastanak na najvišem nivou na kome su učestvovali predsednik Rusije Vladimir Putin i japanski premijer Šinzo Abe. Nakon sastanka japanski premijer je izjavio da su se strane dogovorile da ubrzaju proces pregovora o mirovnom sporazumu zasnovanom na Zajedničkoj sovjetsko-japanskoj deklaraciji iz 1956. godine.

To je ozbiljan ustupak Japana, jer je dosad njegov zvanični stav bio zahtev za vraćanjem četiri ostrva Kunašir, Iturup, Šikotan, Habomai i tek nakon toga zaključenje mirovnog sporazuma.

Pregovori su zakomplikovani i zbog činjenice da Tokio podržava antiruske sankcije.

Komentar