Vartolomejev izaslanik otkrio šta misli o autokefalnosti crnogorske i makedonske crkve

Još se nije slegla prašina zbog odluke Carigrada da dâ autokefalnost ukrajinskim raskolnicima, a jedan od specijalnih izaslanika patrijarha Vartolomeja, arhiepiskop Danilo Zelinski već govori o pravu drugih nacija da zatraže priznanje svojih pravoslavnih crkava.
Sputnik

Arhiepiskop Danilo, koji je u Kijevu protekla četiri mjeseca bio glavni koordinator formiranja autokefalne Ukrajinske crkve pod patronatom Carigrada, podržao je težnje određenih krugova iz Crne Gore i Makedonije da formiraju svoju autokefalnu crkvu.

Uz klicanje „Slava Ukrajini“: Vartolomej predao Ukrajini tomos o autokefalnosti crkve

On je to potvrdio u razgovoru sa novinarima ukrajinskog programa Bi-Bi-Sija, kada je na pitanje da li je disolucija svjetskog pravoslavlja zapravo štetan separatizam, ili pak pozitivna osobina današnjice, odgovorio:

„Podržavam tezu da svaka nacija i svaka zemlja, koji žele svoju pravoslavnu crkvu, imaju pravo da je osnuju i zatraže priznavanje svoje crkve od drugih pravoslavnih crkava. Uključujući i Makedoniju i Crnu Goru“.

Ovakve poruke Zelinskog, koji je u pomenutom intervjuu pominjao čak i mogućnost podrške stvaranju Bjeloruske autokefalne crkve, istakavši da se Ruska crkva plaši pravoslavnog naroda zbog sopstvenih interesa, te da zato želi da ima kontrolu nad crkvama svih 15 republika bivšeg SSSR-a, osim što se može tumačiti kao najava da je za Carigrad sukob sa Moskvom tek otpočeo, takođe daje ne malu nadu i vjetar u leđa onima koji imaju aspiracije za dalje crkveni separatizam na prostoru bivše Jugoslavije.

Primjer za to je i samozvani mitropolit NVO CPC Miraš Dedeić, koji je u četvrtak konstatovao da „Srpska pravoslavna crkva osjeća da se nakon priznanja ’ukrajinske crkve‘, približava i priznanje CPC, što je za njih velika muka“.

„Carigradski mitropolit je, obrazlažući odluku o priznanju ’ukrajinske crkve‘, izjavio da je dobro proučio istoriju Ukrajine i na osnovu toga donio odluku da se dâ tomos, odnosno autokefalnost ’ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi‘. On je poručio da će proučiti i balkansku istoriju i da države na Balkanu imaju svoje autokefalne crkve. Ja neću da govorim o ostalima, mene zanima samo ’crnogorska pravoslavna crkva‘“, kazao je Dedeić.

U Crnoj Gori svakako, mnogi danas podsjećaju da je lično vaseljenski patrijarh Vartolomej raščinio i predao prokletstvu mitropolita tvz. CPC Miraša Dedeića, te da bi bilo gotovo fantastično da ga nakon toga prizna za poglavara neke nove autokefalne crkve. Ipak, ukrajinski slučaj i njegov epilog pozivaju na veliki oprez, makar iz razloga što se pokazalo da za Carigrad i Vašington ne predstavlja nikakav problem da po potrebi iz naftalina izvuku neko novo lice u svrhu podsticanja pravoslavnog separatizma.

Odmah za Ukrajinom: Širom Crne Gore plakati koji najavljuju autokefalnost nepriznate crkve

Podsjetimo da je u Ukrajini među crkvenim raskolnicima dugo godina vodeća ličnost bio poglavar „ukrajinske pravoslavne crkve kijevske patrijaršije“ Filaret Denisenko, da bi na kraju za potrebe ujedinjenja separatističkih snaga i stvaranje jedinstvene ukrajinske autokefalne crkve, za poglavara bio izabran Epifanije Dumenko.

Da se radi o borbi u kojoj se ne biraju sredstva govori i detalj da je specijalni izaslanik Carigrada, egzarh Danilo Zelinski, za Bi-Bi-Si na ukrajinskom otkrio kako bi „ukrajinska crkva“ u perspektivi mogla postati i patrijaršija. Ovakve i slične najave, kao i razmišljanja Carigrada da se možda pozabavi i sa ostalim crkvama bivšeg SSSR-a koje su pod duhovnom jurisdikcijom Moskve, upozoravaju da se pravoslavna civilizacija, hantingtonski rečeno, trenutno nalazi udaru bez presedana. Sve upućuje da se jedan od glavnih, ako ne i najvažniji geopolitički sukob između Istoka i Zapada trenutno odvija na planu očuvanja, odnosno, razaranja jedinstva svjetskog pravoslavlja.

Komentar