Ranije su prekršiocima pretile novčane kazne i administrativni pritvor do 15 dana. Novi zakon predviđa kaznu zatvora do tri godine. Za ponovno izvršavanje takvih radnji ili njihovo izvršenje od strane grupe lica — kazna je od tri do pet godina, a vršenje takvih radnji uz upotrebu oružja — od pet do osam godina.
U objašnjenju dokumenta se navodi da će krivično odgovarati „lica koja imaju državljanstvo države-agresora (kako ukrajinska vlast naziva Rusiju), ili druga lica u interesu države-agresora“, koji prelaze granicu bez dokumenata ili sa lažnim dokumentima, kao i van graničnih prelaza.
Odnosi Moskve i Kijeva pogoršali su se nakon državnog prevrata u Ukrajini, povratka Krima u sastav Rusije i početka sukoba u Donbasu. U januaru 2015. godine Vrhovna rada je donela izjavu u kojoj se Rusija naziva „državom-agresorom“.
Kijev je više puta optuživao Moskvu za mešanje u poslove Ukrajine, a naročito za učešće u sukobu na jugoistoku zemlje, vođenje „hibridnog rata“, špijunaže i sajber-napade.
Rusija negira ove optužbe i naziva ih neosnovanim. Moskva je više puta izjavljivala da nije strana u unutrašnjem ukrajinskom sukobu i da je zainteresovana da Kijev prevaziđe političku i ekonomsku krizu.