Sad je lakše: Zakasnela vest pogodila srpsku Crkvu u Crnoj Gori kao grom iz vedra neba

Mišljenje Venecijanske komisije, o čemu se ćutalo tri godine, sa pravnog aspekta je praktično sahranilo namjeru Vlade Crne Gore da konfiskuje imovinu Mitropolije crnogorsko-primorske.
Sputnik

Ima više od tri godine otkako vlasti u Podgorici kriju od javnosti da su Venecijanska komisija i OEBS još 2015. godine dostavile vladi Crne Gore mišljenje u kojem navode da bi konfiskacija crkava i imovine Srpske pravoslavne crkve planirana Nacrtom zakona o vjeroispovjesti predstavljala kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima, kojom se garantuje pravo na mirno uživanje imovine.

U mišljenju na 22 stranice, koje je objavio podgorički DAN, pravni eksperti Venecijanske komisije jasno preporučuju da se sve crkve i vjerske zajednice registrovane u skladu sa zakonom iz 1977. godine mogu automatski prepoznati i steći pravni subjektivitet. Time je, između ostalog, obesmišljen i zahtjev vlasti u Podgorici da SPC, odnosno, Mitropolija crnogorsko-primorska mora naknadno da se registruje, te da je SPC izvan zakona u Crnoj Gori.

Komentarišući činjenicu da je crnogorska Vlada od 2015. krila od javnosti po nju nepovoljne zaključke Venecijanske komisije i OEBS-a povodom Nacrta novog zakona kojim je prevashodno bila planirano oduzimanje imovine SPC stečene prije 1918. godine, koordinator pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske, protojerej stavrofor dr. Velibor Džomić, za Sputnjik kaže da su i u Mitropoliji kao grom iz vedra neba primili ovu informaciju.

Dokument otkriva: Kako je zvanična Podgorica sprečena da otme imovinu SPC

U tom smislu, otac Džomić napominje da je, shodno proceduri Venecijanske komisije, mišljenje prvih godinu dana bilo pod stepenom tajnosti, ali i da je sve do danas ostalo sakriveno što se tiče predlagača (Vlade).

„Nama to nije bilo poznato iz prostog razloga jer smo imali saznanje da je Vlada Crne Gore kao predlagač povukla iz procedure Nacrt zakona, tako da u decembru 2015. to tijelo uopšte nije odlučivalo i raspravljalo o tome. Mi smo to tada shvatili kao činjenicu da je zbog nepovoljnog mišljenja sugerisano da se taj nacrt zakona povučen iz procedure, ali za to nismo imali nikakvih dokaza“, kaže otac Džomić.

On dodaje da je, nakon što je konačno pronađeno ovih dana, mišljenje Venecijanaca izazvalo veliku pažnju javnosti, jer je njime, kako se izrazio, sa pravnog aspekta praktično sahranjena namjera Vlade da konfiskuje imovinu Mitropolije crnogorsko-primorske.

„Pravni eksperti Venecijanke komisije i OEBS-a su sahranili i očitali opijelo, u pravničkom smislu riječi, tom nacrtu zakona za koji smo mi od početka tvrdili da je ne samo neusaglašen sa međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima, nego i sa zdravim razumom i civilizacijskim dostignućima“, ističe Džomić.

Sagovornik Sputnjka takođe podsjeća da su se protiv Nacrta zakona o vjeroispovijesti iz 2015. izjasnile i Islamska vjerska zajednica, Rimokatolička crkva, kao i brojni pravni eksperti.

Patrijarh Irinej: Ne može svaka nova država da dobije i svoju crkvu

„Danas je pred nama taj dokument Venecijanske komisije i OEBS-a i iz njega se jasno vidi da su sve ključne odredbe na kojima je insistiralo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava za vrijeme ministra Suada Numanovića diskriminatorne i da nisu u saglasnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, i posebno sa praksom Evropskog suda za ljudska prava.“

„Sa svake stranice mišljenja Venecijanske komisije i OEBS-a vidi se da je Nacrtom zakona o slobodi vjerosipovjesti pokušan nedopustiv državni intervencionizam u slobodu vjeroispovjesti u njenim individualnom i kolektivnom aspektu, i da su grubo narušena autonomna unutrašnja prava crkava i vjerskih zajednica. Počev od zahtjeva za tzv. teritorijalnim državljanstvom, do zahtjeva za podudaranjem granica eparhija i granica države Crne Gore, zatim rigidnim odredbama o Crkvi koja ima sjedište u inostranstvu, do čuvenog i famoznog Člana 52, kojim je bilo predviđeno da se sva crkvena imovina, hramovi, manastiri, džamije i druga nepokretna crkvena imovina sagrađena do 1918. godine oduzima u korist države Crne Gore“, navodi otac Džomić.

Naš sagovornik primjećuje da je negativnim mišljenjem na Nacrt zakona crnogorske Vlade Venecijanska komisija prije svega „takvu ambiciju ocijenila kao konfiskaciju koja je u najdirektnijoj suprotnosti sa članom jedan Konvencije o ljudskim pravima koji štiti pravo svojine“.

„Važno je da je Crna Gora kroz ovo mišljenje Venecijanske komisije dobila instrukciju šta je međunarodni standard u tom dijelu osjetljive oblasti ljudskih prava. To je suština priče, i vidjećemo da li će je se Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u budućem periodu pridržavati. Mi kao Crkva smatramo da treba donijeti novi zakon kojim će se poštovati crkva i vjerske zajednice, a ne da se one tretiraju kao društveno štetne i opasne pojave“, zaključuje otac Džomić.

Komentar