Advokati i vlasnici građevinskih firmi i agencija za nekretnine takođe bilježe povećano interesovanje turskih državljana za kupovinu nekretnina po cijeloj Crnoj Gori počev od Kotora, Budve i Petrovca, pa sve do Podgorice i Žabljaka.
U više od 440 novoosnovanih kompanija tokom 2017. godine u Crnoj Gori, prema evidenciji Centralnog registra Poreske uprave, vlasnici su državljani ili pravna lica koja dolaze iz Turske, pa je samo za godinu dana broj firmi iza kojih stoji turski kapital uvećan skoro šest puta. Od ljudi koji sa njima sarađuju nezvanično se može saznati da je većinom riječ o osobama koje zbog nestabilne političke situacije ili neslaganja sa politikom Redžepa Tajipa Erdogana napuštaju Tursku, a strah od turskih tajnih i poreskih službi navodi se kao glavni razlog što novi stanovnici Crne Gore izbjegavaju da govore o motivima svog dolaska.
Ipak, pojačano prisustvo turske migracije u Crnoj Gori postaje vidljivo na svakom koraku, o čemu svjedoče i brojni napisi za prodaju ili rentiranje poslovnih prostora i zgrada na turskom jeziku u Podgorici, dok su obični građani sve znatiželjniji za to otkud toliko interesovanje turskih državljana za Crnu Goru.
Jedan od lidera Demokratskog fronta Nebojša Medojević u razgovoru za Sputnjik primjećuje da je dolazak turskih državljana u Crnu Goru pretežno skopčan sa biznisom, te da je riječ o „vrlo specifičnoj emigraciji“, što znači da u Crnu Goru „ne dolaze siromašni ljudi niti izbjeglice“. Ti ljudi, kako dodaje „ne traže azil već dolaze poslovni ljudi koji otvaraju firme u Crnoj Gori što je poprimilo velike razmjere“. To govori da se ne radi o izolovanom interesu pojedinaca već o organizovanom dolasku turskih investitora koji su prvo krenuli sa primorja.
„Iznajmljuju restorane, lokale, butike, kupuju čak čitave stambene zgrade. U početku su im u fokusu bile one nekretnine koje su bile u vlasništvu ruskih državljana na crnogorskom primorju. Poznato je da se u poslednje 3-4 godine od promjene politike Đukanovićevog režima prema Rusiji, ruski investitori ozbiljnije povlače iz poslova u Crnoj Gori i da masovno prodaju svoje nekretnine čak i po mnogo nižim cijenama nego što su ih platili. Sada je modus operandi investitora iz Turske da otvaraju firme, angažuju domaće državljane Crne Gore za svoje predstavnike i izvršne direktore, i ulaze u poslovne aranžmane koji poprimaju ozbiljne razmjere imajući u vidu da je Crna Gora relativno mala“, kaže Medojević.
On navodi primer Kotora, gdje se procjenjuje da je veliki broj lokala u Starom gradu Kotoru već kupljen od turskih investitora tako što se oni pojavljuju kao podzakupci postojećih zakupaca.
„Iza toga zapravo stoji preuzimanje tih lokala od strane turskih investitora, znači veoma su dobro organizovani, vrlo su oprezni, radi se o poslovnim ljudima koji očigledno namjeravaju tu da ostanu duže, čim osnivaju kompanije, kupuju nekretnine, dolaze tu da žive i vjerovatno će dovesti i porodice“, predviđa naš sagovornik.
Ipak, čitava priča kako Medojević upozorava ima i svoj bezbjednosni aspekt, jer se prema informacijama koje su mu bile dostupne iz Agencije za nacionalnu bezbjednost, radi se o simpatizerima Fetulaha Gulena, turskog vjerskog vođe koji ima azil u SAD što, smatra naš sagovornik, „indicira da se sve odigrava uz logističku podršku crnogorskog režima koji ima preporuku Amerike da njima naklonjeni turski državljani i turski biznismeni budu prihvaćeni u Crnoj Gori“.
S tim u vezi, naš sagovornik smatra da to u perspektivi može dovesti do zatezanja odnosa Crne Gore i Turske.
„Sa aspekta nacionalne bezbjednosti, tu se postavlja pitanje kakvi će sada biti odnosi aktuelne crnogorske vlasti sa Erdoganom, pošto Erdogan Gulenove pristalice zvanično goni kao ljude koji su htjeli da svrgnu vlast u Turskoj vojnim pučem“, obrazlaže Medojević.
On podsjeća da crnogorska vlada opstaje uz pomoć dva predstavnika Bošnjaka koji daju većinu u parlamentu, dok Erdogan ima ogroman uticaj na rukovodstvo Bošnjačke stranke (BS).
„Očekujem ili diplomatsku reakciju od Ministarstva spoljnih poslova Turske prema MIP-u Crne Gore, ili bezbjednosnu na nivou saradnje bezbjednosnih agencija… U svakom slučaju, to će sigurno biti još jedan od problema u odnosima između Turske i zvanične vlasti u Crnoj Gori“, kaže Medojević.
Osim sa aspekta nacionalne bezbjednosti problematičnih tendencija da se u Crnu Goru dovode sumnjivi investitori sa područja Kosova i Turske, Medojević takođe upozorava da bi takva praksa dugoročno mogla dovesti i do promjene same etničke strukture Crne Gore.
„Ako imamo priliv kapitala povezan sa Gulenom, koji je poznat kao radikalni islamista i promoter jedne vrlo radikalne islamske struje u svijetu iza kojeg očigledno stoje i obavještajne službe Amerike, koji vjerovatno ima specijalne zadatke i u Turskoj i u regionu, a postoje i informacije da njegova organizacija planira da se širi i da kupuje neke privatne univerzitete u Crnoj Gori, onda svakako da moramo biti zabrinuti. Crna Gora je mala, i ako je Đukanović imao plan da na taj način promijeni etničku strukturu Crne Gore i dobije što više pristalica njegove antipravoslavne, antihrišćanske i anticrnogorske politike, onda to može da bude veliki problem“, zaključuje Medojević.