- Sputnik Srbija, 1920, 19.07.2021
Podkast
Sputnjik vam predstavlja svoju audio i video produkciju. Autorske emisije, ekskluzivni intervjui, analize gorućih pitanja, reportaže…

Dostojevski – duboka tajna koju odgonetamo dva veka I Orbita kulture

Orbita kulture 13. 11. 2021.
Pratite nas
Fjodoru Mihailoviču Dostojevskom, piscu koji kao malo ko predstavlja temeljnu vrednost čovečanstva i danas, dva veka od njegovog rođenja, posvećeno je specijalno izdanje emisije „Orbita kulture“.
O ovom ruskom geniju čijim se delom već gotovo dva veka bave različite naučne discipline – od filozofije, religije, antropologije, do estetike i književno-teorijske misli, napisana je cela jedna obimna biblioteka knjiga koja premašuje obim književnog opusa samog Dostojevskog.
Kakve je tajne Dostojevski poneo sa sobom i možemo li i mi, ukoliko pokušamo da ih odgonetnemo, umanjiti broj naših nesporazuma i sporova sa sobom i sa svetom, kakva značenja danas, dva veka od piščevog rođenja, imaju njegove proročke reči, može li se stavarti književnost koja je imuna na uticaj ideja Fjodora Dostojevskog – neka su od pitanja o kojim razgovaramo s univerzitetskim profesorom Sonjom Tomović Šundić.
O uticaju koji je Dostojevski izvršio na rusku ali i na svetsku književnost, kao i o snazi tih uticaja razgovaramo sa Kornelijom Ičin sa Katedre za slavistiku Filološkog fakulteta u Beogradu.
Da li je pisac „Poniženih i uvređenih“ bio dovoljno inspirativan za film, koliko su njegove ideje oblikovale umetnički pogled na svet nekih od najvećih svetskih filmskih stvaralaca – za Orbitu objašnjava profesor i teoretičar filma Vlastimir Sudar.
Kako se složeni romani sa mnoštvom likova i unutrašnjih monologa adaptiraju za pozorišnu scenu, kako se radi dramatizacija romana kakvi su „Braća Karamazovi“, „Zločin i kazna“ ili „Zli dusi“, kao i da li je Dostojevski podesan autor za teatar – o tome razgovaramo sa Tatjanom Mandić Rigonat, pozorišnom rediteljkom koja je uradila dramatizaciju i režiju „Zlih duhova“, predstave koja se već godinama sa uspehom izvodi na sceni Narodnog pozorišta u Beogradu.
Šta psihologija i psihijatrija duguju Dostojevskom, kako su njegova „prokleta pitanja“ objašnjena i obrađena u ovim disciplinama kojima je dubokim psihološki nijansiranjem svojih likova, dao nemerljiv doprinos – pitamo psihologa Žarka Trebješanina.
Kakva je recepcija dela Fjodora Mihailoviča Dostojevskoj u srpskoj kulturi, koliko mu duguju srpski pisci, koje su se njegoe ideje posebno primile na našem tlu i da li baš mi, usled istorije, danas na poseban način razumevamo ono što je veliki pisac kazao u istorijskom govoru na otvaranju Puškinovog spomenika - govoreći o evropskim vrednostima koje zagovaraju ruski intelektualci i onim drugim, koje proizilaze iz snage i uma samog ruskog naroda, kako se dakle danas čita taj čuveni tekst – o tome razgovaramo sa Gojkom Božovićem, književnim kritičarom, poštovaocem dela velikog ruskog pisca.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala