Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, Kina je od januara do maja ove godine kupovala oko 11 tona zlata mesečno, dok je Rusija kupovala i više od toga — čak 14 tona.
Zlatne rezerve Rusije i Kine se uvećavaju iz mnogo razloga, navodi list, a jedan od glavnih je smanjenje zavisnosti od američkog dolara, što je svakako najbitnije za Rusiju.
Kina zlatnim rezervama jača svoju valutu.
Najkrupniji vlasnici zlata i dalje su SAD, a njihove rezerve iznose 8.134 tone, zatim slede Nemačka sa 3.380 tona, MMF sa 2.814 tona, Italija sa 2.452 tone i Francuska sa 2.436 tona, dok Rusija i Kina zauzimaju šestu, odnosno sedmu poziciju.
Pretpostavlja se da će ovim tempom Rusija i Kina stići Rim i Pariz za otprilike šest godina.
Portal takođe ocenjuje da atraktivnost zlata raste iz dana u dan, posebno ako se uzme u obzir da su i evro i japanski jen, ali i švajcarski franak, oslabili u odnosu na dolar tokom prošle godine.