Zapad pritiska Kijev?

© Sputnik / Nikolaj Lazarenko / Uđi u bazu fotografijaDžon Keri i Petar Porošenko
Džon Keri i Petar Porošenko - Sputnik Srbija
Pratite nas
Vašington i Pariz poručuju da sankcije Rusiji nisu večne. Spoljnopolitički prioriteti su se premestili sa evropskog kontinenta i iz Ukrajine na Bliski istok.

Francuska, i ne samo ona, želi ukidanje sankcija Rusiji. To je u Moskvi poručio i francuski ministar ekonomije Emanuel Makron. On je nagovestio da bi do ukidanja sankcija moglo da dođe „sledećeg leta“. Ovo se slaže sa procenom koju je prethodno izneo šef komiteta Državne dume za međunarodne poslove Aleksej Puškov, koji je rekao da bi EU mogla da ukine sankcije Rusiji već na leto.

Moskva - Sputnik Srbija
Pitanje ukidanja sankcija se ne nalazi u agendi Kremlja

Makron je u svom obraćanju upotrebio formulaciju koja nije bez diplomatskih finesa. On je pozvao „sve strane“ da poštuju sporazum iz Minska, koji je potpisan u februaru kao rezultat pregovora „Normandijske četvorke“ (Rusija, Francuska, Nemačka i Ukrajina).

Sve strane, dakle i Ukrajina, ali Makron nije hteo da direktno uperi prstom na Kijev jer bi to odmah izazvalo reakciju Poljske i baltičkih zemalja koje su za to da se sankcije zadrže.

Ovo je još jedna tema koja deli Evropsku uniju. Broj onih koji su za ukidanje sankcija Rusiji raste, ali blok istočnoevropskih zemalja, bivših sovjetskih republika, ne popušta, uprkos tome što su sankcije koje su uvedene u julu 2014. godine kao odgovor na odvajanje Krima od Ukrajine, nanele su veliku štetu evropskim privredama.

Znak da se nešto menja je i poruka američkog državnog sekretara Džona Kerija prošlog petka da je „moguće da sankcije budu ukinute ukoliko bude volje sa obe strane“. Poruka Vašingtona i Pariza je, dakle, ista. Ideja o uvođenju sankcija Rusiji je potekla iz SAD, bez kojih ne može da prođe nijedna krupna odluka na evropskom kontinentu.

Savet Evrope - Strazbur - Sputnik Srbija
Rusija neće učestvovati u zasedanju Parlamentarne skupštine Saveta Evrope

Međunarodna situacija se u međuvremenu promenila i spoljnopolitički prioriteti Zapada su se premestili sa evropskog kontinenta i iz Ukrajine na Bliski istok. Rusija je postala nezaobilazni partner u Siriji, gde se njena pomoć u pronalaženju mirovnog rešenja smatra neophodnom.

Poruka Amerikanaca i Evropljana da sankcije nisu večne upućena je, dakle, Kijevu. Zapad želi da izvrši pritisak na Petra Porošenka koji odbija da dâ autonomiju žiteljima Donjecke i Luganske oblasti, iako je to predviđeno Sporazumom u Minsku.

Ostaje pitanje kako će Evropska unija podići sankcije kada se unutar nje sve odluke donose konsenzusom. Odlučujuću ulogu u podizanju sankcija će ponovo imati SAD, čiju odluku će slediti zemlje Centralne i Istočne Evrope, koje se u pitanjima bezbednosti i spoljne politike određuju prema Vašingtonu.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala