Kako smo prodali medije a da ih nismo prodali

© Flickr / DeShaun CraddockTelevizija smetnje ilustracija
Televizija smetnje ilustracija - Sputnik Srbija
Pratite nas
Od 50 medija u vlasništvu lokalnih samouprava dosad je prodato 22. Iako je javno nadmetanje za kupovinu medija završeno još tokom leta, do danas sa potencijalnim vlasnicima nije zaključen nijedan kupoprodajni ugovor, pa je formalni vlasnik još uvek lokalna samouprava. Rok za potpisivanje kupoprodajnog ugovora zakonom nije precizno utvrđen.

I dok Zakon o privatizaciji detaljno uređuje kompletan postupak pripreme i prodaje preduzeća, rok za potpisivanje kupoprodajnog ugovora sa pravnim ili fizičkim licem čija je ponuda na javnom nadmetanju prihvaćena nije precizno utvrđen.

U agenciji za privatizaciju za Sputnjik navode da su pripreme za zaključivanje prvih kupoprodajnih ugovora u toku i ističu da je neophodno pribavljanje mišljenja Uprave za sprečavanje pranja novca i saglasnost Regulatornog tela za elektronske medije.

Međutim, dok Zakon o privatizaciji detaljno uređuje postupak pripreme i prodaje preduzeća, u slučaju roka za potpisivanje kupoprodajnog ugovora ostavljena je pravna praznina.

Čovek bez mozga - Sputnik Srbija
Mediji se privatizuju da bi bili ućutkani

Pored vremenski nepreciznog roka za konačno zaključivanje, takođe nije definisano ni u kom roku je Agencija za privatizaciju dužna da zatraži mišljenje, odnosno saglasnost od Uprave za sprečavanje pranja novca i Regulatornog tela za elektronske medije.

Bilo kako bilo, po slovu zakona na javnom nadmetanju prodato je 22 medija. Više od trećine preuzeo je biznismen iz Kruševca Radojica Milosavljević, kablovsko distributivni centar „Kopernikus“ postao je potencijalni vlasnik dva medija. Poznati list „Pančevac“ pripao je Auto-centru „Zoki“, dok će Informativno propagandnim centrom Kula od sada upravljati firma za čišćenje i održavanje u vlasništvu Radovana Kovača.

Veliko iznenađenje u dugo najavljivanoj privatizaciji medija bila je i prodaja Studija B, koja je za 530.000 evra 19. avgusta pripala jedinom zainteresovanom ponuđaču, kompaniji „Maksim medija“, u čijem su vlasništvu radio-stanice TDI, Hit radio Karolina i Radio JAT.

Tom prilikom, novi vlasnici su najavili da će o planovima za Studio B moći da govore posle potpisivanja kupoprodajnog ugovora, što se očekuje u narednih 20 dana.

Mesec dana kasnije, Studio B formalno još nije dobio novog vlasnika. Ova radio-televizija startovala je u međuvremenu sa novom jesenjom programskom šemom, a kupoprodajni ugovor, kao ni u slučaju preostalih potencijalno prodatih medija, nije potpisan.

U Agenciji za privatizaciju za Sputnjik navode da su u toku pripreme za potpisivanje ugovora, da su mišljenja i saglasnosti odmah zatraženi, te da se čeka njihovo pribavljanje.

Dok predsednica komisije za sprovođenje postupka prikupljanja ponude sa javnim nadmetanjem Sanja Todorov nije želela da govori o rokovima za potpisivanje ugovora, rekavši da je nenadležna za davanje izjava, u Regulatornom telu za Sputnjik potvrđuju da su oni svoj deo zakonske obaveze obavili bez odlaganja.

„Za Regulatorno telo za elektronske medije je prioritet da se svaki zahtev koji stigne razmatra bez odlaganja na prvoj sednici Saveta. Neke dozvole su već izdate, a najznačajnija je dozvola koja je izdata za prodaju Javnog radiodifuznog preduzeća Studio B, na sednici Saveta održanoj 9. septembra. To je najznačajniji medij u grupi medija za koji su do sada stigli zahtevi za davanje saglasnosti“, precizira član Regulatornog tela Miloš Rajković.

Novine  na kiosku - Sputnik Srbija
Sumrak javnog informisanja

Proces privatizacije Studija B pomno prati i oko 50 deoničara, bivši zaposleni koji vode sudski proces sa zahtevom da im se vrati novac koji su svojevremeno uložili u kupovinu akcija. Vrednost njihovih akcija još uvek je predmet sudskog spora, tako da budućem kupcu nije poznato koliko će iznositi obeštećenje deoničara Studija B.

Predstavnik deoničara Zvonko Pantić za Sputnjik objašnjava da pravno-formalno obaveza obeštećenja sada prelazi na novog vlasnika.

„Mi smo Studio B stvorili bez ičije pomoći i bez ičijeg dinara. Sve što se događa u vezi sa privatizacijom Studija B je apsolutno mutno. Od one prve privatizacije, koja je poništena bez ijednog argumenta i pravnog objašnjenja. I danas, posle toliko godina, ništa se oko Studija B ne zna, a naročito je nejasno kako je utvrđena vrednost kapitala koji sebi pripisuje Skupština grada“.

Ministarstvo nadzire agenciju, agencija se poziva na zakon

Iako su najveća medijska udruženja koja su podržala beskompromisnu privatizaciju medija, kao naročitu prednost zakonskih rešenja isticala mogućnost da zaposleni postanu vlasnici medija, Uredba o prenosu kapitala bez naknade zaposlenima u medijima, koja je trebalo bliže da uredi tu oblast, takođe je ostavila prostor za fleksibilna tumačenja.

Uredbom su pre svega u startu eliminisani zaposleni koji su po bilo kom osnovu već ostvarili pravo na besplatne akcije (akcije Telekoma, NIS-a, JAT-a). Većina je, dakle, odmah izbačena iz igre, a dodatnu zabunu unelo je različito tumačenje Uredbe između Agencije za privatizaciju s jedne i Ministarstva privrede i Ministarstva kulture i informisanja s druge strane.

Neslaganje je kulminiralo na slučaju RTV Vranje, primeru koji je donedavno apostrofiran kao uspešna vlasnička transformacija u kojoj zaposleni preuzimaju odgovornost i brigu za opstanak svoje medijske kuće.

Uprkos očekivanjima, zaposleni u RTV Vranje (oni koji do sada nisu ostvarili pravo na besplatne akcije), postali su vlasnici samo manjinskog dela kapitala, dok je većinski (67 odsto) rešenjem Agencije za privatizaciju prebačen u vlasništvo Akcionarskog fonda.

Konačan ishod te transformacije još uvek je neizvestan jer se Agencija za privatizaciju poziva na Zakon o privatizaciju, a Ministarstva privrede i kulture i informisanja na Uredbu i duh zakona po kome se izlazak države iz medija ne dovodi u pitanje.

Zbog nepomirljivih stavova, Ministarstvo privrede pokrenulo je u međuvremenu i nadzor nad radom Agencije za privatizaciju.

Do kada će ih nadzirati nije poznato, kao što se ne zna i šta će zaključiti imajući u vidu činjenicu da sama Uredba o prenosu vlasništva ostavlja prostor za različito tumačenje.

Zatvor - Sputnik Srbija
Ko kupuje srpske medije?

Zakon pod lupom Ustavnog suda

I dok čekaju nove vlasnike, neizvesnost i iščekivanje postali su svakodnevica za zaposlene u medijima širom Srbije. Tamo gde zarade još uvek primaju, opravdano se pitaju šta će biti posle 31. oktobra, datuma koji Zakon o javnom informisanju predviđa kao poslednji rok u kome lokalni mediji mogu da se finansiraju iz budžeta.

O toj odredbi koja je posledica imperativne norme da osnivači medija ne mogu biti lokalne samouprave, trebalo bi da se uskoro izjasni i Ustavni sud.

S obzirom na to da najviši pravni akt, Ustav Srbije, pravo osnivanja medija garantuje svima, Sindikat novinara Srbije i Profesionalno udruženje novinara Srbije podnele su Ustavnom sudu pre godinu dana Inicijativu za ocenu ustavnosti Zakona o informisanju.

Saznajemo da je ta inicijativa konačno ušla u proceduru, pa se uskoro može očekivati da odluka Ustavnog suda razreši Gordijev čvor i dâ konačni epilog pompezno najavljene privatizacije medija.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala