- Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Kako je nemački kancelar dočekan u Kini: Četiri uslova Si Đinpinga /video/

© AFP 2023 / ANDRES MARTINEZ CASARES/POOLOlaf Šolc
Olaf Šolc - Sputnik Srbija, 1920, 21.04.2024
Pratite nas
Olafa Šolca je na put u Kinu portal „Politiko“ ispratio uz uvredljiv komentar da ide na poklonjenje kineskom zmaju. U Kini je kancelara Nemačke dočekala zamenica gradonačelnika Čunkinga. A onda ga je predsednik Kine Si Đinping ljubazno obavestio da ne može da postavlja uslove, ni ekonomske ni (geo)političke. Takva vremena su, izgleda, zauvek prošla.
Uostalom, Kina je zabeležila impresivan rast BDP-a od 5,3 odsto. Dok je istovremeno Nemačka, kojoj je Kina najveći trgovinski partner, u recesiji iz koje evidentno nema jasnog izlaza. Već, naprotiv, šef jedne od vodećih nemačkih kompanija, Markus Kreber iz RVE-a, preko „Fajnenšel tajmsa“ poručuje da „nema izgleda da će se nemačka industrija oporaviti na nivo od pre izbijanja ukrajinskog rata“ jer su visoke cene tečnog gasa nemačku ekonomiju, najveću u Evropi, „stavile u neravnopravan položaj“ u odnosu na sve ostale.
Što će reći da je stagnacija još i bolji među scenarijima koji su u izgledu…

Očajničko putovanje

A kakav ekonomski i politički odnos to zauzvrat proizvodi između Pekinga i Berlina, kineski domaćin učtivo je objasnio svom nemačkom gostu kada mu je poručio da nema prava da mu drži lekcije, i da nema snage da mu postavlja uslove: „Dokle god se držimo principa uzajamnog poštovanja, traženja zajedničkih rešenja uprkos razlikama i učenja jednih od drugih, naši bilateralni odnosi mogu da nastave sa stabilnim razvojem“.
Da bi kineski „Global tajms“ potom ukazao i na četiri principa odnosa na kojima insistira kineski predsednik: saradnja nije rizik nego garancija stabilnosti i prilika za budućnost; sarađuje se na obostranu korist, uz pomoć jednih drugima da uspeju; oprezno protiv mera protekcionizma; usklađivanje stavova o pitanju multipolarnog sveta, definisanog kao svet u kome miroljubivo koegzistiraju različiti sistemi i civilizacije.
Elem, na put u Kinu, već drugi otkako je stupio na dužnost pre dve i po godine, Šolca je portal „Politiko“ – vlasništvo nemačko-američkog krupnog kapitala – ispratio opisujući ga kao očajnika, razapetog između onoga što mora – da sarađuje s Kinom – i onoga što ne sme – da ne posluša Ameriku koja mu komanduje da s Kinom prestane da sarađuje kao što je već prestao s Rusijom. Pa je zato nemačka privreda i dospela u stanje paralize, bednog raspoloženja i velike nesigurnosti, kako opisuje vodeći nemački ekonomski Institut Ifo iz Minhena.
A na sve to i rekordno nizak Šolcov politički rejting i nesložna vladajuća koalicija, pa se čini da „Politiko“ ipak ne preteruje kad u opisivanju Šolcovog poklonjenja zmaju u nekoliko navrata koristi pomenutu reč očajanje. I što je, valjda, u skladu s tim kancelara najvažnije zemlje Evropske unije u Kini dočekala samo jedna zamenica gradonačelnika. Makar to bio i 30-milionski Čunking. Tim pre što se iz jednog izveštaja „Bilda“ pouzdano zna da Kinezi puno pažnje poklanjaju protokolarnim detaljima; na primer, stolice za potpisnike sporazuma u Pekingu bile su obeležene sa 1 i A, kako bi se izbeglo da bilo ko bude stavljen na mesto 2 ili B.

Dve nemačke zavisnosti

Ovakvo protokolarno poniženje – šta god da je bilo njegov formalni razlog – Šolc je morao da istrpi jer je, naprosto, Nemačkoj Kina neophodna.
„Trgovina s Kinom donosi nam prosperitet i praktično je nezamenljiva u kratkom roku“, opominje Moric Šularik, predsednik uglednog Kilskog instituta za svetsku ekonomiju, dok će Ralf Tomas, finansijski direktor „Simensa“, za „Fajnenšel tajms“ opomenuti i da će nemačkim proizvođačima biti potrebne decenije da smanje zavisnost od Kine. Uostalom, „Folksvagen“, na primer, u Kini ostvari 50 odsto svoje ukupne prodaje, a nemačke kompanije su u tu zemlju prošle godine investirale rekordnih 12 milijardi evra.
„Nažalost po Nemačku, Kina joj je i dalje potrebna“, konstatuje „Politiko“ dok sa druge strane, bez ironije i uz manjak svesti da to nije normalno, ukazuje kako „Sjedinjene Države, veliki zaštitnik Nemačke, vrše pritisak na Berlin da ’de-reskira’ svoj odnos s Pekingom“, te da „zavisnost Nemačke od SAD u pogledu bezbednosti znači da ona neće imati izbora nego da na kraju popusti pod američkim pritiskom da se okrene od Kine“.

Prekomerni kapacitet

Jednostavnije rečeno, Nemačka je okupirana zemlja i zato će morati da uradi ono što joj okupator – Amerika – naredi. Upravo je zato Šolc sada u Kini kao papagaj ponavljao ono što je pre njega u Kini govorila američka ministarka finansija Dženet Jelen, optužujući svog glavnog ekonomskog konkurenta za prekomerne proizvođačke kapacitete.
Kina je te optužbe, prenosi „Blumberg“ reči jednog učesnika sastanka, odbacila kao „lažne vesti“ – što potvrđuju i objektivni podaci o iskorišćenosti industrijskih kapaciteta i inventarima koji su na nivou SAD – da bi Si Đinping, izazivački, svom nemačkom gostu pružio ruku pomirenja, rekavši da „uzajamno korisna saradnja Kine i Nemačke ne predstavlja ’rizik’“ – kao što tvrdi Amerika u pokušaju da ih razdvoji – već „garanciju stabilnosti bilateralnih odnosa i priliku za budućnost“.
Da li će Nemačka iskoristiti tu priliku? Zašto Amerika to ne želi? I kako će Kina na to reagovati?
O ovim su pitanjima u „Novom Sputnjik poretku“ govorili nekadašnji dopisnik naših medija iz Kine Milorad Denda i analitičar Branko Pavlović.
Pogledajte video:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala