Zastava Srbije - Sputnik Srbija, 1920
SRBIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Srbije

EKSKLUZIVNO Ruska istoričarka: Nevidljive sile pomoći će Srbiji da sačuva Kosovo – kad pobedi Rusija

© SputnikRuska istoričarka Natalija Naročnicka
Ruska istoričarka Natalija Naročnicka - Sputnik Srbija, 1920, 20.04.2024
Pratite nas
Zapad vodi protiv Rusije egzistencijalni hibridni rat, a prvu etapu već je izgubio jer nijedan strateški cilj nije ostvario. Naprotiv – svet se definitivno promenio, kaže ruska istoričarka i strani član SANU Natalija Naročnicka. Ona ističe da je i sudbina Srba povezana sa sudbinom Rusije čija je snaga uvek donosila stabilnost srpskoj istoriji.
Zato, ako bi Rusija ubrzo pobedila, uverena je Naročnicka, to bi promenilo raspodelu nevidljivih snaga u svetu što bi pomoglo i kad je u pitanju Kosovo, odnosno da se sačuvaju i ojačaju pozicije Srbije.
„Ucena sa strane Zapada ne bi bila tako snažna. Zasad se divim sposobnosti srpskog rukovodstva da beskrajno lavira i drži se. Pošteno govoreći, šta mu drugo preostaje. Ali, Zapad pritiska i pritiskaće, sputavaće, mamiće vas u Evropsku uniju, a zapravo im je potreban samo NATO – da imaju ovde trupe. Štaviše, u vidu ucene protiv Srba potežu i optužbe za Srebrenicu“, upozorava u intervjuu za Sputnjik istoričarka.

Zapad pokušava da ponizi i umanji Srbiju

Naročnicka pomno prati dešavanja u Srbiji i regionu, posmatrajući ih kroz širi kontekst globalnih promena. Ona objašnjava da preko Kosova Zapad pokušava da ponizi i umanji Srbiju, ali i da drži važan geostrateški koridor prema Solunu, a s druge strane, Srbima ne mogu da oproste što se u jeku rusofobije samo ovde peva ruska himna ispred američke ambasade, a na stadionu razvija tranparent na kome piše „Srbi i Rusi braća zauvek“.
Naročnicka podseća i da su građani Rusije, kad je počelo NATO bombardovanje Jugoslavije, odmah izašli na demonstracije, kao i da je taj događaj bio prekretnica, trenutak kad je u Rusiji prestala prozapadna euforija, a dodaje da je mnogo sličnosti između Srba i Rusa.
„Ne predajemo se nego baš suprotno. Ni Srbi se bez boja neće dati, čak i ako znaju da mogu da izgube neće ništa dati bez borbe. Sa Srbima su se 1999. uplašili da krenu i u kopnenu operaciju jer su znali da će svaki kamen na njih pucati. Zato oni ne mogu da se suprotstave otvoreno, mogu samo pokvareno, tako da ne možeš da im odgovoriš na isti način. A čak i u vreme rata postoji neki pojam morala, ma kako to apsurdno zvučalo“, primećuje naša sagovornica.

Svi znaju da je pobeda Ukrajine nemoguća

Danas, s gorčinom konstatuje, ratovi se vode bez morala , ubija se, kao u vreme Hitlera, i civilno stanoništvo, ali uprkos svemu Rusija će pobediti u ratu protiv Zapada u kom je Ukrajina samo instrument.
„Sada postoje već i materijalne pretpostavke za to: eksperti kažu da je naša vojska tako ojačala, da je tako snabdevena i da vlada već takvim naprednim tehnologijama da bi, kad bi bila doneta takva politička odluka, za četiri meseca mogla da dođe do severne granice Ukrajine. Mi to ne radimo jer ne želimo da imamo velike gubitke, a ne želimo ni da uplašimo svu tu zapadnoevropsku elitu bez mozga koja se nalazi u stanju antiruske paranoje. Jer, oni mogu da izvrše neki nepopravljivi akt, recimo da bace neku prljavu atomsku bombu. Odnosno, mi ne računamo na njihov razum i zato im dajemo vremena da malo priviknu na pomisao da šta god radili s Rusijom ništa neće postići. Pobeda je naša, naš cilj je ispravan i mi ćemo pobediti“, odlučna je Naročnicka.
I Zapadu je, kaže jasno, da je pobeda Ukrajine apsolutno nemoguća a čudi se kako su uopšte mogli da pomisle drukčije:
„Koliko god pomoći da im daju vojna mašinerija Rusije je veoma moćna i nije nam potrebna nikakava mobilizacija jer samo za poslednjih godinu dana imamo više od 400.000 dobrovoljaca.“
Pritom, objašnjava dalje naša sagovornica, stepen konsolidacije društva je nikad veći i zato u analitičkim krugovima u Americi vlada prava histerija i treba nešto smisliti – treba smisliti neke provokacije da se ne dozvoli da Rusija iz ove konfrontacije izađe kao lider nezapadnog sveta ili, ako ne i lider, ono stegonoša sa zastavom koja u svakom slučaju ugrožava, pre svega, ulogu Zapada kao kontrolora.
„Ali jasno je da je prvu etapu hibridnog rata Zapad izgubio, svet se promenio a taj nezapadni svet se već vidi i svetska većina otvoreno saoseća sa Rusijom - arapski svet, Indija, Kina. U Latinskoj Americi nisu prošle sve rezolucije koje su SAD htele da proguraju na raznim samitima tokom dve godine. U Africi se čitav pojas okrenuo od Francuske, što je uzgred u velikoj meri i razbesnelo Emanuela Makrona“, opisuje stanje u svetu Naročnicka.

Neće biti klasičnog rata NATO i Rusije

Ipak, ona veruje da iako Amerika pokušava da nahuška NATO na Rusiju to može da uspe samo kod pojedinih zemalja te iz tog razloga neće biti aktiviran član pet Severnoatlantskog ugovora.
Mnogo je važnije, ističe sagovornica Sputnjika, da bi došlo do klasičnog rata između Zapadne Evrope, odnosno NATO i Rusije, potrebna je ideja rata, a Evropa takvu ideju nema i zato se sve svodi na propagandu.
Pritom, generacija zapadnoevropskih političara, ako nešto i znaju na uređenje Evrope gledaju kao na pokretanje neživih figura gde nema mesta za nacionalnu kulturu.
„Vidite kakve vrednosti one promovišu. Otud zapravo i čitava ta naša egzistencijalna konfrontacija. Jer ono za šta se mi zalažemo, i pored svih naših grehova, a grešili smo toliko , i sami smo rušili crkve a sad ih obnavljamo - Rus neće istoriju bez moralnih ideala. Dobro i zlo. A tamo, pogledajte: nikad se više neće stvarati monolozi Hamleta i Magbeta zato što nema razlike između dobra i zla, između morala i antimorala, između istine i laži, između lepote i ružnoće – sve je relativno. Taj vrednosni nihilizam upravo i jeste filozofija kraja istorije. Zato nas ta elita mrzi“, ističe Naročnicka.
Kao suprotnost tome stoji, dodaje ona, ono što nudi Rusija.
„Naša ideja multipolarnog sveta ne podrazumeva neke obaveze. Čak niko ne pokušava da nameće Briksu neku strukturu s upravnim organima. To je novi tip objedinjavanja vezan za zajedničke pristupe u svetu. Ali svako ostaje svoj poseban svet. To je sazvežđe civilizacija koje su veoma različite. I poštujemo jedni druge upravo zbog toga što cenimo svoje jer samo onaj ko ceni i voli svoje nasleđe u stanju je da se s istim osećanjem odnosi prema drugima“, poručuje na kraju ruska istoričarka.

Stopama svog oca

Naša sagovornica, nosilac je brojnih nagrada za svoj rad, između ostalog i Zlatne medalje za zasluge Republike Srbije. Dobar je poznavalac Evrope, a vodi Fond istorijske perspektive i od 2017. član je Građanske komore Rusije koja okuplja istaknute ličnosti društvenog života zemlje.
Naročnicka je u Beogradu čest gost, ne samo zato što je novembra 2021. godine postala inostrani član SANU, idući tako stopama svog oca Alekseja Naročnickog koji je bio sovjetski ali i srpski akademik. Dolazila je ovde, priseća se, i 90-ih godina, putujući satima preko Mađarske jer avio saobraćaj sa Srbijom nije radio, a Beograd je posetila i za vreme NATO agresije, probijajući se okolnim putem preko Bugarske. Ovoga puta u srpsku prestonicu doputovala je da uveliča promociju knjige istoričarke Jelene Bondareve o Aleksandru I Karađorđeviću, koji je, podseća, veoma važan i za Ruse jer je širom otvorio vrata za ruske emigrante koji su ovde našli utočište nakon Oktobarske revolucije.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala